/Dark background/RisEcoMove-Icon-White1.svg "Elektrifikacija dostavnog voznog parka: Što treba znati? 2"){kind=icon}
/Dark background/RisEcoMove-Icon-White2.svg "Elektrifikacija dostavnog voznog parka: Što treba znati? 3"){kind=icon}
/Dark background/RisEcoMove-Icon-White3.svg "Elektrifikacija dostavnog voznog parka: Što treba znati? 4"){kind=icon}
/Dark background/RisEcoMove-Icon-White4.svg "Elektrifikacija dostavnog voznog parka: Što treba znati? 5"){kind=icon}
Elektrifikacija dostavnog voznog parka: Što treba znati?
Europska nastojanja prema dekarbonizaciji potaknula su tvrtke da preispitaju način na koji koriste svoje vozne parkove. Iako električna vozila na baterije (EBV) donose značajne ekološke koristi, prijelaz na potpuno električni dostavni vozni park nosi i tehničke i organizacijske izazove. Ovaj članak istražuje te prepreke i raspravlja o strategijama za njihovo prevladavanje, oslanjajući se na recentne akademske studije i industrijska izvješća.
Tehnički izazovi degradacije baterija
Elektrifikacija voznog parka uvelike ovisi o performansama baterija, koje su osjetljive na temperaturu okoline i radne cikluse. Primjerice, niske temperature mogu ubrzati degradaciju baterije i smanjiti doseg—ključni problem istaknut u nedavnoj analizi električnih voznih parkova. Slični izazovi navedeni su u bijeloj knjizi CRA-a o elektrifikaciji voznog parka, koja naglašava da problemi s baterijama mogu značajno utjecati na dostupnost vozila i operativne troškove. Što je važan faktor s obzirom na to da bi dostupnost dostavnih vozila trebala biti što veća kako bi zadovoljila potražnju tijekom dana.
Utjecaj mase i volumena vozila
Električna vozila imaju baterijske ćelije s određenom masom u usporedbi s vozilima s unutarnjim izgaranjem koji se oslanjaju na energetski efikasnije derivate nafte ili plina. Dodatna težina baterijskih ćelija utječe na potrošnju energije i teretni kapacitet vozila. Literatura na temu operacija teretnih vozila naglašava da čak i mali porast mase vozila može proporcionalno povećati potrošnju energije. Ovi nalazi ukazuju na potrebu za ponovnim promišljanjem dizajna vozila i upravljanja teretom prilikom prelaska na električni vozni park. Tvrtke bi trebale pažljivo razmotriti koja vrsta električnih vozila najbolje odgovara njihovim potrebama. Zainteresirani za prijelaz na električnu flotu dostavnih vozila moraju odlučit imali za njihovo poslovanje prioritet veći kapacitet tereta ili veći doseg dosega, itd.
Infrastruktura za punjenje i operativno planiranje
Jedna od najvećih tehničkih prepreka je uspostava robusne i dobro raspoređene infrastrukture za punjenje. Punjenje se mora pažljivo integrirati u operativne rasporede kako bi se izbjegli periodi gdje vozila trebaju voziti, a nisu u mogućnosti voziti zbog punjenja. Nedavna istraživanja o optimizaciji postavljanja infrastrukture za punjenje i operativnog planiranja nude model koji pomaže operaterima flota da usklade ulaganja u punionice s dnevnim operativnim potrebama. Nadalje, studija o preprekama elektrifikacije javnog prijevoza, makar nije fokus ovog članka, ističe da ograničenja infrastrukture poput nedostatne mreže brzih punionica predstavljaju primarni izazov za operatere. Ta saznanja mogu se generalizirati i na operatore flote dostavnih vozila. Većina tvrtki s ciljem elektrifikacije dostavne flote odlučiti će se za vlastitu infrastrukturu za punjenje, što podrazumijeva značajne početne troškove, ali i određenu nužnost s obzirom na smjer koji propisuje EU.
Planiranje smjena i optimizacija ruta
Ograničeni doseg i dulje vrijeme punjenja električnih vozila zahtijevaju značajnu reviziju tradicionalnih operativnih rasporeda. Flote moraju prilagoditi svoje operacije kako bi uključile učestalije stanke za punjenje i moguće kašnjenja. Izvješća, poput onih organizacije Resources for the Future, o elektrifikaciji srednjih i teških vozila, ilustriraju da je prilagodba smjena i rekonstrukcija ruta ključna za osiguravanje operativne učinkovitosti.
Kada je u pitanju optimizacija hibridne flote vozila (kombinacija vozila s unutarnjim izgaranjem i električnih vozila) jedan od načina optimizacije takve flote jest raspoređivanje EBV-a u urbanim područjima, gdje doseg vozila igra manju ulogu zbog veće gustoće punionica i mjesta dostave te gdje se trajanje baterije može produžiti zahvaljujući učestalom kočenju, koje je karakteristično češće u gusto naseljenim područjima.
Donošenje odluka temeljenih na podacima
Integracija analitike podataka ključna je za uspješan prijelaz prema električnim dostavnim vozilima. Tehnike višekriterijske analize omogućuju operaterima da identificiraju optimalne zone unutar regije ili države za raspoređivanje električnih vozila na temelju ekoloških i operativnih faktora. Korištenjem ovih alata, menadžeri flota mogu strateški odrediti gdje će električna vozila najbolje funkcionirati i kako rasporediti punjenje kako bi se maksimizirala njihova dostupnost. Više faktora, poput vanjske temperature, topografije terena i gustoće naseljenosti, utječe na uspješnost prelaska na električni vozni park. Važno je naglasiti da elektrifikacija ne mora biti provedena odjednom. Etapni pristup, u kojem se električna vozila prvo uvode u pogodnija područja, preporučuje se većini tvrtki.
Obuka radne snage i ekonomska isplativost
Cjelovita organizacijska prilagodba potrebna je za upravljanje novim tehnologijama. Zaposlenici koji su navikli na konvencionalna vozila moraju biti obučeni za održavanje i rad s električnim vozilima. Primjerice, prelazak na električne flote zahtijeva specijaliziranu obuku o sigurnosti baterija i rješavanju problema s punjenjem. Ovu organizacijsku promjenu dodatno otežava potreba za integriranim telematskim sustavima za praćenje performansi u stvarnom vremenu, što je detaljno razrađeno u raznim studijama o elektrifikaciji javnog prijevoza.
Kao što McKinseyjeva analiza sugerira, napredak u performansama baterija i smanjenje troškova već sada preoblikuju dinamiku ukupnih troškova vlasništva (Total Cost of Ownership – TCO). U današnjem nestabilnom svijetu prelazak na električnu energiju može se gledati kao korak prema ekonomskoj stabilnosti. Dok su cijene goriva podložne velikim oscilacijama, cijene električne energije ostaju relativno stabilne, pogotovo ako operater proizvodi svoju električnu energiju (npr. putem solarnih panela, vjetroelektrana i sl.). Štoviše, izvještaji pokazuju da su cijene električne energije 2 do 5 puta niže od cijena dizela, koji se trenutno najčešće koristi.
Elektrifikacija voznog parka nije samo tehnička nadogradnja, ona predstavlja sveobuhvatnu transformaciju koja obuhvaća nabavu adekvatnih vozila, operativnu logistiku i upravljanje radnom snagom te se ne može provesti u kratkom vremenskom razdoblju.
Tehničke prepreke, poput degradacije baterija, povećane mase vozila i infrastrukture za punjenje, moraju se rješavati istovremeno s organizacijskim izazovima, poput planiranja smjena, integracije podataka i obuke zaposlenika. Tvrtke mogu usvojiti ciljane strategije za prevladavanje ovih prepreka, od kojih su neke opisane u ovom članku.
Iako je put do elektrifikacije složen, kombinirane prednosti smanjenih emisija, poboljšane operativne učinkovitosti i dugoročnih financijskih ušteda čine ovaj prijelaz jasnim korakom prema održivoj budućnosti.
Ako razmišljate o elektrifikaciji dostavne flote i želite saznati više, prijavite se na RIS ECOMOVE program!
